preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog

Login
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Oglasna ploča
JELOVNIK

Priloženi dokumenti:
JELOVNIK OZUJAK 2024..docx

 

 

Hrvatska akademska i istraživačka mreža

 

Agencija za odgoj i obrazovanje

 

Darko Lumenko

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 4. 2011.

Ukupno: 848034
Ovaj mjesec: 3917
Ovaj tjedan: 602
Danas: 50
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Geologija – što je sve skriveno u kamenu?
Autor: Administrator , 17. 11. 2015.

Učenici 7. razreda u ponedjeljak, 16. studenog slušali su edukativno predavanje pod nazivom „Geologija – što je sve skriveno u kamenu?“ te su sudjelovali u geološkoj radionici koju je vodio profesor dr.sc. Marijan Kovačić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Saznali su da je geologija znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem postanka, razvoja, građe i dinamike planeta Zemlje. Njegova unutrašnjost građena je od tri sloja, a to su kora, plašt i jezgra. Stijene, o kojima je bilo predavanje, nalaze se u Zemljinom plaštu, točnije u litosferi. One mogu bit vulkanske-magmatske, taložne-sedimentne i metamorfne-preobražene. 


Magmatske stijene nastaju hlađenjem i kristalizacijom magme ili lave te čine 95% Zemljine kore. Najpoznatiji primjeri magmatskih stijena su bazalt, granit i tuf. Sedimentne stijene nastaju taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra (klastične), taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti (biogene) te taloženjem iz otopine (kemogene). Prekrivaju 75% površine Zemlje, a neke od njih su šljunak, vapnenac, dolomit, ugljen, sedra. Metamorfne stijene nastaju kao rezultat metamorfoze ili preobrazbe postojećih magmatskih, sedimentnih ili već postojećih metamorfnih stijena. Primjeri metamorfnih stijena su gnajs, slejt, mramor, zeleni i plavi škriljavac, migmatit.

Uz stijene koje su nastale na Zemlji, postoje i stijene koje su iz svemira pale na Zemlju, a to su meteoriti. Među najpoznatijim meteoritima je meteorit iz Hrašćine kraj Budinščine koji je pao 1751. godine. Značajan je po tome što je to prvi meteorit čiji je pad detaljno dokumentiran. Danas se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču.  

Završetkom predavanja, učenici su sudjelovali u geološkoj radionici gdje su uz pomoć mikroskopa proučavali sedimente iz današnjeg mora, iz plitkog i dubokog te organizme foraminifere. Sudjelovali su u pokusu kristalizacije modre galice te uz pomoć indikatora testirali sastojke pojedinih stijena. Također, razgledali su različite primjerke stijena te fosilnih nalaza iz Hrvatske.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju